Dečje pozorište predstavlja izuzetno značajan segment kulturne ponude namenjen najmlađima.
Predstave nisu samo način da se deca zabave, već imaju duboko obrazovnu funkciju i igraju ključnu ulogu u njihovom razvoju.
Studija Dragane Gnjatović sprovedena u Švedskoj ukazuje na važne aspekte, kao što su pismenost, kreativnost i jezičke veštine, koje se razvijaju kroz interakciju sa predstavama i pričama.
Teoretski okvir ovog istraživanja zasnovan je na socijalnoj i kulturnoj teoriji ruskog psihologa Lava Vigotskog, koji ističe da je razvoj i učenje deteta socijalni proces.
Interakcije s drugim ljudima, pri čemu jezik i simboli igraju ključnu ulogu, pomažu deci da razviju svoje kognitivne sposobnosti.
Razvoj kreativnosti kod dece kroz pozorišne predstave

Pozorište je univerzalno sredstvo za razvoj i vaspitanje deteta. Deca već sa dve godine razumeju glumačku igru i kroz pozorišne predstave za decu, mogu razviti ključne veštine.
Učestvovanje u interaktivnim predstavama motiviše dete da primi nove emocije i razvija kreativnost.
Interaktivno pozorište i njegova uloga
Interaktivno pozorište igra ključnu ulogu u razvoju kreativnosti kod dece.
Kroz aktivno učestvovanje, deca poboljšavaju maštu, artikulaciju i pamćenje.
Na primer, pozorišne vežbe u učionici pomažu razviti pažnju, volju i saradnju među decom.
Pozorište kao kolektivna aktivnost uči decu međusobnoj saradnji i interakciji.
Umetnički doživljaj i obrazovne predstave
Umetnički doživljaj u okviru pozorišnih predstava za decu podstiče razvoj kognitivnih sposobnosti, pamćenja i razmišljanja.
Deca kroz ove predstave uče da razlikuju dobro i zlo, te razumeju posledice određenih ponašanja.
Behavioral experts naglašavaju da posete pozorištu pomažu deci da zamisle kompleksne koncepte poput ljubavi, prijateljstva, izdaje i nade.
[su_note note_color=“#ffd966″]
- Deca već sa dve godine razumeju glumačku igru.
- Učestvovanje u predstavama poboljšava pamćenje, maštu, artikulaciju.
- Pozorišne vežbe u učionici razvijaju pažnju, maštu, volju, pamćenje kod dece.
- Pozorište je kolektivna aktivnost koja decu uči međusobnoj saradnji i interakciji.
- Istraživanja pokazuju da deca koja posećuju pozorište postaju kreativnija i komunikativnija. [/su_note]
| Prednosti pozorišta | Razvojne veštine |
|---|---|
| Interaktivne predstave | Mašta, artikulacija, pamćenje |
| Umetnički doživljaj | Kognitivne sposobnosti, kritičko mišljenje, razlikovanje dobrog i zlog |
| Kolektivne aktivnosti | Saradnja, pažnja, volja |
Kulturna edukacija kroz pozorište

Kulturna edukacija kroz pozorište pruža deci priliku da participiraju u obrazovne predstave, što je ključan faktor za njihov društveni razvoj.
Teatar za decu i mlade razvijao se simultano tokom XX veka u mnogim zemljama, uprkos sociopolitičkim i ekonomskim razlikama.
U nekim zapadnoevropskim državama, posebna pažnja se posvećuje pozorištu za decu kroz stimulativne načine finansiranja i integraciju u obrazovni sistem.
Većina srednjoškolaca u Republici Srbiji retko ili uopšte ne posećuje pozorišta, muzeje ili galerije.
Prema Strategiji razvoja kulture Republike Srbije, najčešće posećeni sadržaji u oblasti kulture za decu su izložbe i obrazovne predstave.
[su_note note_color=“#ffd966″] Prema istraživanju, 49,5% mladih ljudi (uzrasta 15‒29 godina) ima tri do pet sati slobodnog vremena dnevno, a samo 9,3% posvećuje posetu kulturnim sadržajima. [/su_note]
Gradsko pozorište ima više stotina dece uključenih u programe Kreativnog centra tokom godine.
Oko 50 dece su stalni članovi dramskih studija u Gradskom pozorištu.
Proširenje sekcija kao što su baletske sekcije i sekcije za dizajn i grafiku planirane su, ali još nisu realizovane zbog nedostatka stručnog kadra i finansijskih sredstava.
Programi poput “Young Theatre on the Move” i festival MIRAI 2020 koji uključuju međunarodne učesnike omogućavaju deci sticanje dragocenih iskustava kroz interkulturalnu razmenu.
Konzistentna izloženost ovu vrstu edukacija kroz umetnost doprinosi većim nivoima kreativnosti i komunikacijskih veština kod dece koja redovno posećuju pozorišta.
View this post on Instagram
Rezime
Pozorišne predstave imaju izuzetno važnu ulogu u razvoju deteta, ne samo kao oblik dečje zabave, već i kao značajan faktor u obrazovanju i kulturi.
Kroz umetnički doživljaj i priče, predstave podstiču kognitivni i socijalni razvoj najmlađih, a vaspitači i učitelji igraju ključnu ulogu u integraciji ovih sadržaja u edukativni proces.
Istraživanja su pokazala da deca putem pozorišta razvijaju različite aspekte imaginacije, poput stvaralačke imaginacije, imaginacije fantazije i imaginacije pamćenja.
Ovaj proces mentalne transformacije stvarnosti ključan je za formiranje novih misaonih slika i unapređenje kreativnosti.
Sa stanovišta sociokulturne psihologije, pozorišne predstave pomažu deci da bolje razumeju i vrednuju kulturne vrednosti, čime se obogaćuje njihovo ukupno obrazovanje.
Takođe, primenjeno pozorište u obrazovanju definiše se kao poseban vid pedagoškog rada koji koristi pozorišne tehnike u obrazovne i vaspitne svrhe.
Ovakav pristup podstiče komunikaciju i interaktivno učešće dece, omogućavajući im dublje razumevanje sadržaja i bogatiji kulturni doživljaj. Tokom perioda karantina posebno je uočeno da su deci najviše nedostajale upravo žive pozorišne predstave u odnosu na onlajn kulturne sadržaje.
Zaključno, buduća istraživanja o obrazovnom značaju pozorišta za decu treba da uključe i dečju perspektivu i njihovo razumevanje ove umetnosti.
Na taj način moguće je unaprediti praksu i doprineti dubljem razumevanju dečjeg razvoja u kulturnom kontekstu, jer uloga pozorišta u razvoju deteta i dečjoj zabavi ostaje neiscrpan izvor novih pristupa i mogućnosti za buduće generacije.
